KALENDAR RADOVA

• Februar

::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::

JANUAR

	[ kliknite sliku za veći prikaz ] Košnice pod snijegom

Zima je najkritičnije godišnje doba za opstanak pčelinjih zajednica. Kako će pčele preživjeti ovaj kritični period zavisi od toga kako smo ih pripremili još u periodu ljeta.
U ovom mjesecu za pčelara gotovo da nema posla na pčelinjaku. Svi bitni poslovi morali su biti ranije završeni. Ovo je period koji treba iskoristiti za sumiranje rezultata iz prošle godine, obnavljanje znanja kroz čitanje pčelarske literature te pravljenje planova za narednu godinu. Udruženja pčelara u ovom mjesecu uglavnom pripremaju i organizuju godišnje skupštine i predavanja. To je prilika i da pčelari razmjene iskustva stečena u predhodnom periodu.

Iako je mjesec sa obično najnižom prosječnom temperaturom u odnosu na cijelu godinu, januar predstavlja početak novog životnog ciklusa pčelinje zajednice. Za uspješno prezimljavanje, osim dovoljnih zaliha kvalitetne hrane, jakih i zdravih pčelinjih zajednica, neophodno je otkloniti i ostale negativne faktore koji utiču na život pčela u tom periodu. Pčelama moramo obezbjediti mir na pčelinjaku, eliministi svako nepotrebno uznemiravanje, zaštititi ih od jakih vjetrova i eliminisati vlagu iz košnica postavljanjem dobre ventilacije. Zimske pčele u ovom periodu imaju težak zadatak, da u surovim uslovima kad nema unosa hrane iz vana, obezbjede u centralnom dijelu klubeta temperaturu od oko 34,5^oC, da bi matica mogla da položi prva jaja. Prvi dan položi samo nekoliko jaja, a svakog narednog dana oblast legla se lagano povećava. Od polovine januara do početka marta traje zamjena zimskih pčela mladim pčelama i u tom periodu se ukupan broj pčela u društvu uglavnom zadržava na nivou do oko 15000 jedinki.

Potrošnja hrane, koja je u oktobru, novembru i decembru iznosila oko 1kg po zajednici mjesečno, u januaru ima blagi rast na oko 1,2 kg, da bi u februaru dostigla oko 2kg po zajednici mjesečno. Bojazan da će pčelama do početka marta ponestati hrane je bezrazložan, ako smo im ostavili dovoljne zalihe u avgustu ( minimalno 20 kg). U opasnosti su samo društva koja slaba ulaze u zimu i ako imamo grabeži na pčelinjaku, a na pčelaru je da slabiće u jesen spoji jačim društvima. Zbog naprijed navedenog, smatram suvišnim, često kontraproduktivnim dodavanje pogača u jesen. Ja prve pogače dodajem pčelinjim zajednicama krajem januara ili početkom februara. Isjecanje tankih traka na najlonu sa donje strane izbjegavam zbog toga što mi se dešavalo da pogače usled zagrijavanja od strane klubeta počnu da cure po pčelama, što može dovesti i do stradanja matice.

Na području Višegrada, zbog blizine dva velika akumulaciona jezera, zime su blaže nego u okolnim područjima, tako da januar često bude sa relativno visokim temperaturama za to doba godine, uz pojavu prvih cvjetnica. Ako pčele u to vrijeme još imaju stimulativne pogače, dolazi i do pojačanog zalijeganja od strane matice što u slučaju naglog zahlađenja može dovesti do smrzavanja dijela legla koje pčele ne mogu pokriti. Zbog toga preporučujem svima da stavljanje prve pogače pomjere pred kraj januara ili još bolje u februar. Mislim da ove savjete uvaži ipak mali broj pčelara bez obzira na brojna predavanja koja smo organizovali na tu temu.

Uz dodavanje prve pogače, ako to nisam uradio ranije, vršim dodatno utopljavanje odozgo sa par listova novinskog papira. Nikada ne utopljavam košnice oko zidova, niti u košnice stavljam bilo kakav drugi utopljavajući material, osim utopljavanja odozgo, a sva su mi društva iz zime izlazila zdrava i u proljeće imala ubrzan razvoj. Zbog dosta prazničnih dana u ovom mjesecu, rijetko u januaru radim na izradi okvirova ili drugim poslovima.

U Višegradu 26.12.2007. godine, Kakuća Božo

[ vrh strane ]

FEBRUAR

Ovo je mjesec u kom se pčelinje društvo obnavlja. Broj pčela u zajednici u februaru stagnira, a slabije zajednice dodatno oslabe. Stare zimske pčele polako umiru, a na njihovo mjesto dolaze prve mlade pčele koje su zaležene u januaru. Potrošnja hrane je nešto veća nego u januaru, zbog potrebe održavanja mikroklime u klubetu i odgajanja legla. Sada se pojačava utopljavajući materijal iznad legla sa nekoliko listova novinskog papira i mijenjaju vlažni listovi.

Prvi lijep dan sa temperaturom iznad 12° C treba iskoristiti za čišćenje podnjača. To nam je jedinstvena prilika da napravimo i prvu procjenu stanja u pčelinjim društvima bez nepotrebnog otvaranja i rashlađivanja legla. Moj prijatelj, stari iskusni pčelar iz Foče, Čedo Fuštar je to nazvao "čitanje podnjače".

I zaista, svaka podnjača nam priča o stanju u pčelinjem društvu. Po količini uginulih pčela na podnjači znamo kako je društvo zimovalo. Ako ih je puno, to nam kazuje da je društvo imalo nepovoljne uslove zimovanja. Položaj uginulih pčela nam kazuje i o položaju klubeta u košnici, a količina i raspored otpalih mrvica voska, koje potiču od otklopljenih poklopaca sa saća govori nam o količini potrošene hrane i kretanju klubeta u košnici. Na podnjači se nađu i razni uljezi koji su pri posjeti pčelama stradali. Puno raskomadanih pčela, krupnijih komada saća upozorava nas na prisustvo miša u košnici. Njega ćemo prepoznati i po karakterističnom izmetu.

Pod uprljan pčelinjim izmetom upozorava nas na moguću nozemozu, a toksikoza medljikom ostavlja slične tragove. Na podu otkrivamo i eventualno prisustvo krečnog legla.

Voda na podnjači i pojava plijesni kazuje o nedovoljnoj i nepravilnoj ventilaciji. Ukoliko imamo obične drvene podnjače, pri podizanju košnica radi vađenja podnjače procjenimo (po težini) i količinu hrane u košnici. Po ponašanju pčela, a posebno po intenzitetu brujanja, cijenimo ima li matice u društvu ili ne. Ako je podnjača čista, sa vrlo malo ili nimalo mrtvih pčela, to nam kazuje da se radi o snažnoj i zdravoj pčelinjoj zajednici sa izraženim higijenskim ponašanjem.

Kao što se vidi iz navedenog, podnjača je knjiga za čitanje. Ukoliko se sumnja na neko obolenje, uginule pčele treba skupiti (oko 40 komada) u papirne kesice (nikako ne u plastične), kesice numerisati prema košnicama i poslati u najbližu veterinarsku ambulantu ili direktno u veterinarski institut "Vaso Butozan" u Banja Luci ili u Veterinarski fakultet u Sarajevu.

Ostale uginule pčele sa podnjače treba stresti u posudu i na kraju zapaliti u prethodno iskopanoj rupi i zatrpati. Vosak sa podnjača koji potiče sa mednih poklopčića izuzetnog je kvaliteta i treba ga sastrugati u posudu i pretopiti. Podnjača se zatim dezinfikuje vatrom iz plinskog gorionika i vrati društvu od kog je oduzeta.

Ja u februaru dodajem i prvu stimulativnu pogaču. Ovo se radi kad temperatura pređe preko 14° C, a još je bolje ako je preko 17° C. Tad se izvrši i prvi proljetni pregled legla i snage društva, a tu je prilika i da se uvjerimo koliko nam je bilo precizno "čitanje podnjače". Broj posjednutih ulica govori nam o snazi društva, kompaktnost i količina legla o kvalitetu matice, a ako su pčele na satonošama to nam kazuje da su potrošeni vijenci meda iznad legla. Pri obavljanju ovih radnji, košnicu treba što kraće držati otvorenu da ne izazovemo prehladu legla, što može znatno usporiti razvoj.

Već tada se pravi plan spajanja zajednica za brži proljetni razvoj, pri čemu nastojim eliminisati sve slabiće na pčelinjaku.

Ukoliko nismo postavili higijensko pojilo ranije, to treba uraditi u februaru. Ako ima snijega, korisno ga je očistiti ispred poletaljki i nasuti slame, sijena ili neku tamnu prostirku, koja će spriječiti smrzavanje pčela pri povratku sa prvih izleta.

Ukoliko pčele nemaju dovoljno polena za ishranu legla, treba ga dodati iz rezerve ili dodati obogaćene pogače. U reonu Višegrada ovo se ipak rijetko desi.

Ostatak vremena u februaru treba iskoristiti za pripremu opreme i pribora, opravku sanduka, ožičavanje okvirova i utapanje satnih osnova.

Višegrad 10.02.2008. Kakuća Božo

[ vrh strane ]