|
PČELARSKA ISKUSTVA
::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Pčelar Pecikoza Obrad -
Kako sam počeo pčelariti
| |
 |
[kliknite sliku za veći prikaz]
Rad sa oplodnjakom |
Porodica moje supruge tradicionalno se bavila pčelarstvom.
Sa vrškarama (pletarama). Prije 48 god.moj punac, otac moje
supruge zamolio me da mu nađem baruta da uguši pčela u vrškarama
da bi izvadio med iz njih. Pitao sam ga: ''Ima li šta da se
vadi meda a da se pčele ne uguše? Rekao mi je da on ne zna
i da njemu to teško pada kad treba da ih poguši, ako bi ja
nešto znao bio bi mi zahvalan.
Te godine obezbijedio sam mu barut i rekao mu:''Iduće godine
ću ja to raditi''. U Višegradu se tada nije mogla naći pčelarska
literatura. Kad sam otišao u Beograd kupio sam knjigu ''Pčelarstvo''
u kojoj je obrađena ona materija pod naslovom '' Iskucanice''.
Pčele su u vršari opiju, zatim stresu a saće sa medom povadi.
Prazno saće u kom nema meda ugradi se i uveže u ram košnice
kojom će se pčelariti. Pčele se lepezajući probude, a zatim
stresu u košnicu, odnosno u sanduće za prenos do košnice.
Ja sam se za iduću jesen pripremio tako što sam napravio
košnicu tipa" Dadan- Blat i sanduče za prenos pčela koje
su strešene sa saća meda. Košnice sam ja radio, jer sa tehnikom
izrade košnica nisam imao problema a tehnologiju pčelarenja
sam učio iz literature o pčelarstvu. Sve pčele iz nekoliko
vrškara sam stresao u jedan sanduk sa maticama, u međusobnoj
borbi pobjedila je najjača matica. Punac mi se zahvalio što
sam ga poštedio gušenja pčela, ali mi je rekao "Od tih
muha ti nemaš nikakvu korist. Sve će ti zimus uginuti. Ja
sam, ih stresao u novu košnicu sa pravim saćem u okvirovima
Dadanke. Pčele sam tokom jeseni prihranjivao šećernim sirupom
do spremanja za zimu. Društvo je izašlo iz zime jako i imalo
je intenzivan razvoj legla.
Kada je on to vidio iznenadio se i rekao "Od sada češ
mi to raditi svake godine, tebi pčele a meni med". Ovo
neka bude preporuka početnicima u pčelarenju. Ako žele i vole
pčelarstvo, u pčelarskoj literaturi ima dovoljno da se nađe
teoretskog i praktičnog orazloženja. U Višegradu tih 70-tih
godina nije bilo udruženja pčelara niti profesionalaca, samo
nešto amaterskog pčelarstva.
Želja za znanjem u pčelarstvu može se ostvariti samo prateći
pčelarsku literaturu u kojoj kolege pčelari pišu o svom iskustvu
i prakse kako će najviše uspjeha imati u dobijanju svih pčelinjih
proizvoda.
Iz želje za ovladavanjem tehnologijom pčelarenja, knjige
o pčelarstvu su bile moje stalno interesovanje, zatim časopisi:
"Pčela" pčelarskog saveza SR Hrvatske i BiH i pčelarski
savez pčelarskih organizacija Srbije. Naročito zbog pojave
varoe pčelar mora da prati novosti u tehnologiji pčelarstva.
Nadam se da će moje preporuke i Vaša praksa pomoći da brže
ovladate umjećem pčelarenja.
[ vrh strane ]
ISKUSTVA
SA JENTER APARATOM - Pčelar
Sarić Božidar
 |
|
[ kliknite sliku za
veći prikaz ]
"Šarićev Jenter"
|
Šta znači mlada i kvalitetna matica na pčelinjaku zna svaki
pčelar.Često matice kupljene i kod poznatih odgaivača ne ispunjavaju
naša očekivanja, stoga su mnogi pčelari prinuđeni da uzgajaju
matice za sopstvene potrebe.
Izum Karla Jentera je mnogo pomogao u tome, što je najvažnije
matice proizvedene pomoću jenterovog aparata, a testirane
na našim pčelinjacima pokazale su izvanredne rezultate.
Suština jenterovog aparata je u pronalasku radiličke i matične
ćelije sa pokretnim i zajedničkim dnom. Zbog toga jednostavno
presađujemo larvicu u najmlađem stadijumu ( četvrti dan),
bez dodirivanja i rizika da je povrijedimo. Sama larva je
njegovana od samog početka od strane radilice sa odgovarajućom
hranom. Matica zatvorena u jenteru jedno vrijeme se uzdržava
da polaže jaja dok se ne adaptira. Zbog toga su jaja krupnija
što samim tim utiče na kvalitet matice. Prednost je u tome
što su larvice gotovo iste starosti i razlika je svega nekoliko
sati, pa možemo presađivanje matičnjaka vršiti kad su najzreliji
( 14-15 dan), bez rizika da će neka matica izaći ranije i
uništiti ostale matičnjake u odgaivačkom društvu. Svi mi na
pčelinjaku imamo društva za koja kažemo:'' Da su sva ko ovo''.
Razlog je vjerovatno kvalitetna matica i zašto ga ne iskoristiti
kao ''Rodonačelno''.
Najvažnije kod rada sa jenterom je pridržavati se tačnog
redoslijeda i satnice pojedinih aktivnosti. Isto tako oplodnjake
treba odvojiti od radiličkog društa ( oko 6 km ), radi izbjegavanja
sparivanja u srodstvu. Ako se radi sa ljubavlju sav ovaj trud
oko ovog odgovornog posla bit će nesebično nagrađen, kada
vidimo da je mlada matica pronijela. To zadovoljstvo je i
jedan od razloga bavljenja pčelarstvom.
Višegrad, 27.11.2007. godine
MEDLJIKOVAC ZA ZIMU
- Pčelar Karović Fehim - Goražde
Med medljikovac je med koji nastaje od medene rose (medljike)
koju povremeno izlučuju lisne uši na četinarima i liščarima.
Medljikovac ima tamnu boju i oporog je ukusa, ovakav med je
cjenjen i tražen zbog visokog sadržaja mineralnih materija.
Med medljikovac se obično pojavljuje u ranim jesenjim danima
kada pčele počinju intenzivno sakupljati med za predstojeću
zimu. Pošto je ovo med sa velikim procentom nesvarljivih materija
koje se u zimskom periodu, kad pčele ne mogu izlijetati na
pročisne letove sakupljaju u crijevima od kojih dobijaju upalu
i proliv kada može da dođe do masovnog stradanja, a nerjetko
strada veliki broj pčelinjih društava. Da bi ovu pojavu spriječili,
pčelar treba na vrijeme da uoči medljiku i odvoji je i tako
pomogne pčelama da lakše prežive u zimskom periodu.
Pomoć pčelama se sastoji prvenstveno u oduzimanju ramova
meda sa medljikom a na njihovo mjesto stavljaju se ramovi
sa cvetnim medom koji bi svaki pčelar trebao da ima u rezervi,
a ukoliko nema cvjetnog meda onda se medljikovac zamjenjuje
sa određenom količinom šećernog sirupa i to ne više od 5 kilograma
prerađenog meda svakom društvu. Pčele će sirup preraditi i
unijeti u saće i tako u najhladnijim danima uzimati ga kao
hranu, jer dijelu gdje je bilo poslednje leglo formira klube,
a upravo unjeti sirup stavljaju pčele na tom djelu u obliku
vjenca.
[ vrh strane ]
|
