|
SAVJETI ZA PČELARE
::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
PRINCIPI CERTIFIKACIJE ORGANSKOG
MEDA U BiH
mr Goran Mirjanić, Poljoprivredni fakultet
Banja Luka, BiH
| |
 |
| mr Goran
Mirjanić |
Brdsko-planinsko područje Bosne i Hercegovine omogućava razvoj
prvenstveno stočarstva, unutar kojeg i pčelarstvo zauzima
bitno mjesto iz više razloga:
- blaga klima, od umjereno-kontinentalne do mediteranske;
- dosta sunčanih dana;
- bogata i raznolika medonosna flora, posebno interesantna
za pčele,
- nema teške industrije i velikih zagađivača.
Ovim se želi istaći mogućnost bavljenja i organskom poljoprivredom,
stočarstvom, pa time i organskim pčelarstvom, sa osnovnim
ciljem proizvodnje i zaštite ekološko-geografskog porijekla
gotovih prehrambenih proizvoda, čime se brže otvaraju vrata
svjetskog tržišta.
Organsko pčelarenje ima svojih prednosti i nedostataka u
odnosu na konvencionalno pčelarenje. Prednosti ovog vida pčelarenja
su čisti, zdravstveno bezbjedni pčelinji proizvodi, bez antibiotika
i rezidua akaricida. U vrijeme primjene ogromnih količina
hemijskih sredstava u poljoprivredi (pesticidi, mineralna
đubriva i sl.), svaka proizvodnja hrane bez istih, iziskuje
mnogo truda, ali i rizika za sopstvenu proizvodnju, s obzirom
da se trenutno gotovo sva poljoprivredna proizvodnja zasniva
na konvencionalnom aspektu proizvodnje. Takođe, pčelar opredeljen
za organsko pčelarstvo relativno malo interveniše kod pčelinjih
društava i nalazi se na površinama nezagađenog prostora. Proizvodnja
visokovrijedne i zdravstveno bezbjedne hrane je osnovni moto
i cilj, od kojeg pčelar polazi kada se odlučuje za ovaj vid
pčelarenja. U isto vrijeme, organsko pčelarstvo ima i svojih
nedostataka, a to su: nedovoljna količina organskih proizvoda
za ishranu ljudi, ne može se ostvariti veliki finansijski
efekat (zbog male proizvodnje), potrebna nešto veća kvalifikacija
i obučenost pčelara, koji se opredeljuje za organsko pčelarstvo
i zbog stalne kontrole ili nadzora poskupljuje se proizvodnja,
čime i gotov proizvod postaje ne konkurentan na tržištu.
Drugim riječima, kvalitet organskih pčelinjih proizvoda zavisi
od uslova pčelarenja, prerade i skladištenja pčelinjih proizvoda.
Pčelinji proizvodi mogu biti prodani kao organski samo u slučaju
kada su svi uslovi regulative ispunjeni i sam proces organske
proizvodnje traje najmanje 1 godinu. U toku perioda konverzije
(prelazni period) vosak mora biti zamijenjen sa organskom
(certificiranom) satnom osnovom ili osnovom iz vlastite proizvodnje,
od organskog voska (građevnjaci, medni poklopci i zaperci).
Kod izbora rase pčela mora se voditi računa o lokalnim uslovima,
vitalnosti i otpornosti rase na bolesti i štetnike. U našem
slučaju je to samo domaća autohtona rasa medonosne pčele Apis
mellifera carnica i njeni ekotipovi. Nabavka novih rojeva
ili pčelinjih društava mora biti iz onih pčelinjih zajednica
koje su u skladu sa uslovima regulative.
Položaj pčelinjaka mora da bude u skladu sa osnovnim primcipima
organskog pčelarenja, a to je: da obezbjeđuje dovoljno nektara,
medne rose, polena i vode, da u prečniku od 3 km može biti
obezbjeđen nektar i polen uglavnom sa organskih usjeva ili/i
spontane vegetacije i da je dovoljno udaljen od izvora zagađenja
(gradski centri, auto-putevi, industrijske zone, otpadnih
materija, smetljišta...) u prečniku minimum od 3 km. Takođe,
i konvencionalni pčelinjak mora biti udaljen od organskog
najmanje 3 km. U pogledu prihrane i prehrane pčela, dozvoljen
je organski med i polen, a po potrebi samo organski (certificirani)
šećer. U najboljim pašnim godinama dovoljno je ostaviti dosta
zaliha kvalitetnog meda i polena za ishranu pčela i time zadovoljiti
njihove potrebe u hrani u toku godine. Pčele se uzgajaju u
savremenim košnicama, čime je sprečeno eventualno gušenje
pčela i proizvodnja muljanog meda, za kojim na evropskom tržištu
nije pokazan interes.
Sav proces proizvodnje mora biti dokumentovan, od početka
proizvodnje (prihrana, doziranje dozvoljenih sredstava), pa
sve do uzimljavanja pčelinjih društava. Naime, prilikom inspekcije
(nadzora), inspektor polazi od raspoložive dokumentacije i
na osnovu iste donosi zaključak o ispravnosti ili ne ispravnosti
gotovih pčelinjih proizvoda. Takođe, neophodno je voditi tačnu
evidenciju datuma, količine i vrste ekstrakovanog meda, kako
bi se mogao dobiti tačan broj markica sa žigom, koji je i
garancija da se radi o organskom proizvodu. Pri tome se posebno
vodi računa da ekstrakovan med mora poticati iz medišnih okvira,
čime je sprečena pojava primjesa u medu (ostaci voska, košuljica
legla i sl.). Od materijala za proizvodnju i zaštitu košnica
se koriste prirodni materijali i boje, sa kombinovanjem voska
i propolisa. Dezinfekcija opreme i pribora se vrši sa vodenom
parom i plamenom, bez upotrebe hemijskih sredstava.
U zdravstvenoj zaštiti pčela dozvoljena sredstva su organske
kiseline (mravlja, mliječna, oksalna i sirćetna), timol, kamfor,
mentol i eukaliptus, dok se od tehnoloških rješenja u borbi
protiv Varroa destructor predlaže upotreba ramova građevnjaka,
trutovskih klopki, vještačko razrojavanje društava i sitno
samljevenog šećera, ali uz obaveznu upotrebu mrežaste podnjače.
U slučaju da inspekcija organskog pčelinjaka pokaže da se
isti nije u dovoljnoj mjeri pridržavao gore navedenih principa,
sleduju upozorenja i sankcije po sledećem redosljedu:
- S1 upozorenje za male greške koje treba ispraviti,
- S2 potrebna je bolja dokumentacija i bolja informisanost,
- S3 potrebna je nova kontrola,
- S4 nova kontrola, nije dozvoljena prodaja proizvoda pod
nazivom
organski proizvodi,
- S5 prekid ugovora i nema dalje saradnje.
Organskim pčelarenjem u BiH se počelo baviti oko 10 pčelara
(2003. god.), da bi ih danas bilo svega 5. Glavni razlog male
zainteresovanosti bosanskih pčelara za ovaj vid pčelarstva
je veliki rizik, koji na žalost donosi organsko pčelarstvo
zbog invazije Varroe i sa druge strane slaba informisanost
i educiranost stanovništva BiH za organskom proizvodnjom,
pa time i organskim pčelarstvo. Organskom proizvodnjom, u
pogledu savjetodavne službe bavi se nevladina organizacija
ECON iz Sarajeva, koja uz pomoć stručnih lica vrši obuku i
stručno usavršavanje primarnih proizvođača, u ovom slučaju
i pčelara, kroz razne seminare, savjetovanja i obilaske drugih
organskih proizvođača u BiH i okolini. S druge strane, Organska
kontrola iz Sarajeva je za sada jedina certifikacijska kuća
za nadzor i izdavanje certifikata za organsku proizvodnju
u BiH. Zahvaljujući dosadašnjem radu, trenutno u BiH imamo
jednog pčelara (okolina Bihaća), koji je zadovoljio kriterijume
Organske kontrole i krajem 2005. god. mu je uručen cerifikat
Organske kontrole.
U narednom periodu, svaki pčelar u BiH bi trebao biti i organski
pčelar, iz razloga što proizvodi hranu, a osnovni cilj mu
mora biti proizvodnja zdrave hrane, koja uz to ima i ljekovita
svojstva. Da bi se to ostvarilo neophodna je podrška države
i resornih ministarstava, s obzirom da u BiH još ne postoji
Zakon o organskoj proizvodnji. Takođe, pčelarima treba da
pruže pomoć i naučne institucije, kako u cilju njihove edukacije,
tako i u cilju informisanja šireg sloja stanovništva BiH oko
upotrebe domaćih organskih pčelinjih proizvoda. Zajedničkim
aktivnostima ovaj cilj se može ostvariti.
[ vrh strane ]
|
